22.03.2006. Održana tribina i predstavljena knjiga "Hrvatska i Hrvati u Urugvaju"
	Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Žorži Paro

Na Matičinoj tribini Hrvatska i Hrvati u Urugvaju na kojoj je svečano predstavljena istoimena knjiga Croacia y los Croatas en Uruguay, autora dr. Eduarda R. Antonića iz Montevidea, bili su nazočni brojni uglednici iz hrvatskog javnog života. Na tribini su govorili ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, profesorica Katarina Fuček, magistra hispanistike Željka Lovrenčić i povjesničar dr. Ljubomir Antić. Glumac Dubravko Sidor pročitao je pozdravno pismo autora knjige Croacia y los Croatas en Uruguay dr. Eduarda Antonića, koji zbog poslovnih obveza nije uspio ovom prigodom stići u Zagreb. Nazočni su bili u prilici na video ekranu gledati snimku tog mladog urugvajskog Hrvata i čuti kako je naučio hrvatski jezik, jezik svojih djedova, a koju je priredio redatelj Edi Mudronja.

- Pravnik i počasni konzul Republike Hrvatske u Urugvaju Eduardo R. Antonich razveselio je nas i čitatelje opsežnom povijesnim monografijom Croacia y los Croatas en Uruguay koja je objelodanjena u Montevideu, kazala je ravnateljica HMI-a, profesorica Katarina Fuček.
- Knjiga se sastoji od 17 pregledno pisanih tematskih cjelina, koje obrađuju povijest hrvatske zajednice kako Južne Amerike tako i samog Urugvaja, prema raspoloživoj arhivskoj građi i dostupnoj povijesnoj literaturi. Hrvati su u Urugvaj odlazili iz tri državno pravne povijesne tvorevine Austro-Ugarske Monarhije, prve i druge Jugoslavije i u putovnicama bivali upisani kao Austrijanci, Dalmatinci, Jugoslaveni i kao Hrvati. Danas su, u trećem i četvrtom naraštaju, uglavnom uspješno integrirani u urugvajsko društvo i govore španjolskim jezikom te zadivljujućom vitalnošću pokazuju interes za zavičajnu kulturu svojih djedova poput samog autora ove knjige - mladog pravnika iz Montevidea, zaključila je ravnateljica HMI-a Katarina Fuček.

Pravnik Eduardo Antonich unuk je hrvatskog iseljenika podrijetlom iz Bribira. Rođen je 1963. godine u Montevideu. Zahvaljujući patriotizmu svoje obitelji i njegovoj vezanosti za hrvatsku zajednicu u Urugvaju, Eduardo je od najranijeg djetinjstva aktivno sudjelovao u kulturnim aktivnostima društava Bratstvo, Naša domovina i Hogar Croata iliti Hrvatski dom u Montevideu. Prije dvadesetak godina tj. 1987. dobio je stipendiju Hrvatske matice iseljenika za učenje hrvatskoga jezika, kulture i folklora.

- Antonich nastoji približiti urugvajskoj javnosti povijesne prilike u Europi koje su stvorile velike migracije u 19. i 20. stoljeću, kazao je povjesničar dr. Ljubomir Antić.
- Veliki val hrvatskih iseljenika doseljava u Urugvaj nakon Prvoga svjetskog rata i to između 1919. i 1930. godine kada dolazi oko 195.844 iseljenika iz Europe. Ne zna se točan broj Hrvata, objašnjavao je na Matičinoj tribini dr. Ljubomir Antić, jer nisu imali hrvatske putovnice, odnosno u putovnicama nisu imali upisano da su Hrvati. Autor navodi podatke prema glasovitoj knjizi Većeslava Holjevaca Hrvati izvan domovine, koji piše da je 1932. god. u Južnoj Americi bilo oko 180 000 hrvatskih iseljenika. Od toga – 120 000 u Argentini, 40 000 u Brazilu, 12 000 u Čileu i 8 000 u drugim zemljama kao što su Bolivija, Peru, Paragvaj i Urugvaj, zaključio je povjesničar dr. Antić.

- Tematska cjelina nadahnuta pustolovnim Tragovima pionira, nastavila je hispanistica mr. Željka Lovrenčić, donosi podatak o prvom Hrvatu u Urugvaju Šimi Matuliću iz Postira na otoku Braču koji je upisan u tamošnje arhive kao Simón Matulich početkom 19. stoljeća. Njegova je obiteljska loza među unucima imala jednog od najuglednijih urugvajskih liječnika dr. Teodora Vilardebóa, sina Matulićeve jedinice Martine i Miguela Antonija Vilardebóa. Nakon studija u Europi, i to u Barceloni i Parizu, 1847. godine dr. Teodor Vilardebó vraća se iz Europe u Urugvaj i liječi epidemiju žute groznice od koje i sam umire 1857. godine.
U četvrtoj tematskoj cjelini Eduardo Antonić opisuje osnivanje Hrvatskog doma u Montevideu, koji je osobito doprinio očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta u toj južnoameričkoj zemlji. Spominje činjenicu kako je godine 1928. skupina od oko 30 000 iseljenih Hrvata iz Argentine te svega dvoje iz Urugvaja – Petar Cinak i Jakov Zvizdak zahtijevala da se osnuje udruženje u kojemu bi se okupljali Hrvati i gdje bi se njegovao njihov nacionalni identitet u Urugvaju. Na sastanku održanom 9. rujna 1928. godine u baru Richmond u četvrti Montevidea u kojoj je živio veliki broj Hrvata i na kojem je bilo prisutno 157 iseljenika, izražena je želja da se osnuje hrvatsko društvo. Tada je osnovan Hrvatski dom (Hogar Croata) i izabrana uprava. Predsjednik je postao Mateo Stipaničić iz Grižana u Hrvatskome primorju, a skupština je proglašena osnivačkom. U početku se Hrvatski dom uglavnom brinuo za one zemljake i njihove obitelji kojima je trebala bilo kakva pomoć, te kulturnim i socijalnim događanjima. Iako su se ogradili od politike, bila je više nego vidljiva simpatija te organizacije za Seljačku stranku i političku ostavštinu Stjepana Radića, pripovijedala je ugledna hispanistica mr. Željka Lovrenčić.
- Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Hrvatski dom daje potporu Titu i 1946. god. traži da urugvajska vlada prizna Jugoslaviju.
U petoj tematskoj cjelini autor govori o udruženju Hrvatski domobran (La Defensa del Hogar Croata) u Urugvaju, organizaciji koja je okupljala one koji su bezrezervno bili protiv Jugoslavije i podržavali fašističkog poglavnika Antu Pavelića, te o ustaškoj prisutnosti u toj zemlji. Hrvatski domobran je imao nekoliko ogranaka. U šestoj cjelini, naslovljenoj Hrvati na jugoslavenskoj liniji – kulturno društvo Bratstvo spominju se hrvatski iseljenici koji su slijedili liniju bratstva i jedinstva i davali potporu Titu, obrazlagali su na Matičinoj tribini svi govornici – koji su bili jednodušni u ocjeni kako je knjiga izniman i kvalitetan prinos povijesti hrvatskoga iseljeništva.
- Sedma pak tematska cjelina govori o osnivanju Hrvatske katoličke zajednice, nastavila je hispanistica Lovrenčić. Hrvati katolici dolaze u Urugvaj u vrijeme kad se u toj zemlji državna i crkvena vlast odvajaju, a sekularizacija društva, institucija i obrazovanja postaje jednom od najznačajnijih obilježja ranoga modernog doba u Urugvaju. Hrvati imaju potrebu udružiti se u vjersku zajednicu koja štiti njihovu vjeru i njeguje njihovu tradiciju, piše Antonich prema arhivskim izvorima. Ta je zajednica bila protiv Tita i komunista i pridružuje joj se veliki broj članova domobranskih udruga.
- U završnim poglavljima govori se o vezama između hrvatskih institucija u Urugvaju, njihovoj različitosti te dugom i teškom putu prema njihovom razumijevanju, pojasnio je dr. Ljubomir Antić.

Od hrvatskih institucija u Urugvaju postoje, saznajemo iščitavajući Antonichevu knjigu i slušajući Matičinu tribinu: Hrvatski dom u Montevideu (1928), Hrvatski domobran (1931) i Hrvatska katolička zajednica (1936). Od 1990. u Urugvaju se osniva ogranak HDZ kojemu je na čelu prvo dr. Zvonimir Dugonjić, a zatim Ivan Čović. Od 1990. godine uprava Hrvatskog doma, iako službeno vjerna Jugoslaviji u ratnom rasulu, pokazuje očigledne simpatije prema slobodnoj Hrvatskoj koja je svoju neovisnost izborila u obrambenom Domovinskom ratu.
Treći i četvrti naraštaj potomaka Hrvata iz Urugvaja bez ikakvih je dvojbi dao potporu slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj evidentno je iz odlične povijesne monografije Eduarda Antonicha. Ostaje za vidjeti kada će Hrvatska matica iseljenika ili koji drugi domaći nakladnik prirediti prijevod ove odlične povijesne monografije o Hrvatskoj i Hrvatima u Urugvaju.

Voditeljica tribine i promocije knjige «Hrvatska i Hrvati u Urugvaju» prof. Vesna Kukavica prilikom predstavljanja mr. Željke Lovrenčić, ravnateljice HMI Katarine Fuček i dr. Ljubomira Antića brojnim gostima i uglednicima u velikoj dvorani HMI		O knjizi dr. Eduarda Antonića prva je govorila ravnateljica HMI, prof. Katarina Fuček

Glumac Dubravko Sidor pročitao je pozdravno pismo autora knjige «Croacia y los Croatas en Uruguay», koji zbog poslovnih obveza nije uspio ovom prigodom stići u Zagreb …		… pred brojnim nazočnim uglednicima iz hrvatskog javnog života.

O knjizi je detaljno govorila i magistra hispanistike Željka Lovrenčić …		… te na kraju i povjesničar dr. Ljubomir Antić.

Autor dr. Eduardo R. Antonich prilikom predstavljanja knjige u Montevideu, 29. studenoga 2005.		Naslovnica knjige dr. Eduarda R. Antonicha “Hrvatska i Hrvati u Urugvaju”. Na slici: prva škola hrvatskog jezika u Montevideu – 1942 god. (učitelj Slavko Gajer s hrvatskim iseljenicima i učenicima)