|
|
|
|
Dr LAZAR-LAZA KOSTIĆ
(Kovilj, 12. februar 1841 – Beč, 9. decembar 1909), književnik,
publicista, filozof, političar. Pravne nauke svršio je na Univerzitetu u
Pešti 1864, gde je dve godine docnije doktorirao. Istaknuti pripadnik
Ujedinjene omladine srpske i član Miletićeve Srpske narodne slobodoumne
stranke, ulazi rano u politički život vojvođanskih Srba. Poslanik je na
Narodno-crkvenom i u Ugarskom saboru (1873). Na Berlinskom kongresu
1878. privatni je sekretar Jovana Ristića, a 1880. sekretar srpskog
poslanstva u Petrovgradu. Od 1880. do 1891. državljanin je dve srpske
zemlje, Srbije i Crne Gore. Ženidbom sa bogatašicom
Julijanom-Julčom
Palanački u septembru 1895. postao je građanin Sombora i u njemu će
provesti ostatak života. U Somboru je nastao njegov halucinantni noćnik,
Dnevnik snova, i ispevana slavna pesma srpske književnosti,
pokajanka Santa Maria della Salute.
|
Najizrazitiji pesnik visokog srpskog romantizma, Kostić je za života
objavio tri knjige pesama : Pesme, 1873,1874. i 1909. Traged i
komediograf, napisao je dve istorijske drame, Maksima Crnojevića
(1866) i Peru Segedinca (1882), i dve komedije, Gordanu
(1889) i Okupaciju (napisana na nemačkom 1878/79, objavljena je
prvi put 1977). Svoje filozofske i estetičke ideje izložio je u
raspravama : Osnova lepome u svemu s osobitim obzirom na
srpske narodne pesme (1880) i Osnovno načelo (1884). U knjizi
O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmajovi), njegovu pevanju,
mišljenju i pisanju, i njegovu dobu (1902), sem lucidne analize
Zmajeva pevanja, dao je živu sliku romantičarske epohe i razvio ranije
postavke o ukrštaju poezije i filozofije u osobenu teoriju umetničke
inspiracije. Znalac klasičnih i modernih jezika, prevodio je Homera,
Šekspira, Bulvera, Hajnea, Kiša i Dernburga.
(Radivoj Stokanov)
|
|